STAR centar

Oblast epigenetičkih, blizanačkih i porodičnih studija

Smederevac, S., Delgado-Cruzata, L., Mitrović, D., Dinić, B. M., Bravo, T. S., … & Nikolašević, Ž. (2023). Differences in MB-COMT DNA methylation in monozygotic twins on phenotypic indicators of impulsivity. Frontiers in Genetics, 13:1067276. https://doi.org/10.3389/fgene.2022.1067276

Nikolašević, Ž., Bugarski Ignjatović, V., Kodžopeljić, J., Sadiković, S., Milovanović, I., Vučinić, N., Prinz, M., Budimlija, Z., & Smederevac, S. (2022). Latent, genetic, and molecular genetic structure of the Wisconsin Card Sorting Test. Neuropsychology, 36(4), 314–329. https://doi.org/10.1037/neu0000800

Smederevac, S., Sadiković, S., Čolović, P., Vučinić, N., Milutinović, A., Riemann, R., Corr, P. J., Prinz, M., & Budimija, Z. (2022). Quantitative behavioral genetic and molecular genetic foundations of the approach and avoidance strategies. Current Psychology. Online first. https://doi.org/10.1007/s12144-022-02724-9

Nikolašević, Ž., Dinić, B. M., Smederevac, S., Sadiković, S., Milovanović, I.,… Zgonjanin Bosić, D. (2021). Common genetic basis of the five factor model facets and intelligence: A twin study. Personality and Individual Differences, 175, 110682. https://doi.org/10.1016/j.paid.2021.110682

Dinić, B. M., Smederevac, S., Sadiković, S., Oljača, M., Vučinić, N., Prinz, M., & Budimlija, Z. (2020). Twin study of laboratory‐induced aggression. Aggressive Behavior, 46(6), 489–497. https://doi.org/10.1002/ab.21916

Smederevac, S., Mitrović, D., Sadiković, S., Riemann, R., Bratko, D., Prinz, M. & Budimlija, Z. (2020). Hereditary and environmental factors od the Five–Factor Model traits: A cross–cultural study. Personality and Individual Differences, 162, https://doi.org/10.1016/j.paid.2020.109995

Smederevac, S., Mitrović, D., Sadiković, S., Milovanović, I. ., Branovački, B., Dinić, B. M., Nikolašević, Ž., Kodžopeljić, J., Bugarski Ignjatović, V., Semnic, M., Vujanić Stankov, T., Vučinić, N., Oljača, M., Stojadinović, A., Krstić, T., & Milutinović, A. (2019). Serbian Twin Registry. Twin Research and Human Genetics, 22(6), 660–666. https://doi.org/10.1017/thg.2019.114

Milovanović, I, Sadiković, S., & Kodžopeljić, J. (2018). Genetic and Environmental Factors in Emotion Regulation and Life Satisfaction: A twin study. Primenjena psihologija, 11(4), 399–418. https://doi.org/10.19090/pp.2018.4.399–417

Dinić, B., Nikolašević, Ž., Oljača, M., & Bugarski Ignjatović, V. (2018). Twin study of aggressiveness and impulsiveness relationships. Primenjena Psihologija, 11(4), 451–470. https://doi.org/10.19090/pp.2018.4.451–470

Sadiković, S., Smederevac, S., Mitrović, D., & Milovanović, I. (2018). Behavioral Genetics Foundations of Relations between Personality Traits and Satisfaction With Life. Primenjena psihologija, 11(4), 487–502. https://doi.org/10.19090/pp.2018.4.487–502

Smederevac, S. , Čolović P., Mitrović D., Đekić Branka i Nikolašević Ž. (2006). Nasledni i sredinski činioci dimenzija Ajzenkovog PEN i Alternativnog petofaktorskog modela ličnosti. Psihologija, 39, 407 – 423.

Oblast psihologije individualnih razlika - Leksička istraživanja osobina ličnosti

Thielmann, I., Akrami, N., Babarović, T., Belloch, A., Bergh, R., Chirumbolo, A., Čolović, P., ... Smederevac, S…. Lee, K. (2020). The HEXACO–100 Across 16 Languages: A Large–Scale Test of Measurement Invariance. Journal of Personality Assessment, 102 (5), 714–726. https://doi.org/10.1080/00223891.2019.1614011

Međedović, J., Čolović, P., Dinić, B. M., & Smederevac, S. (2019). The HEXACO Personality Inventory: Validation and Psychometric Properties in the Serbian Language. Journal of Personality Assessment, 101, 25–31. https://doi.org/10.1080/00223891.2017.1370426

Dinić, B. (2018). Comparison of three short six–factor personality instruments. Primenjena Psihologija, 11(2), 189–206. https://doi.org/10.19090/pp.2018.2.189–206

De Raad, B., Smederevac, S., Čolović, P. & Mitrović, D. (2018). Personality traits in the Serbian language: Structure and procedural effects. Journal of Research in Personality, 73, 93–110. https://doi.org/10.1016/j.jrp.2017.11.008

Čolović, P., Smederevac, S. i Mitrović, D. (2014). Velikih pet plus dva: validacija skraćene verzije. Primenjena psihologija, 7, 227–254.

Nikolašević, Ž., Mitrović, D., Dinić, B. i Čolović, P. (2012). Validacija simulirane verzije upitnika 16PF. Primenjena psihologija, 5(4), 335–356. https://doi.org/10.19090/pp.2012.4.335–356

Smederevac, S., Mitrović, D., & Čolović, P. (2007). The Structure of the Lexical Personality Descriptors in Serbian Language. Psihologija, 40, 485–508

Čolović, P., Mitrović, D. i Smederevac, S. (2005). Evaluacija modela Pet velikih u našoj kulturi primenom upitnika FIBI. Psihologija, 38, 55–76.

Smederevac, S. (2002).Govor i ličnost ili govor ličnosti. Beograd: Zadužbina Andrejević.

Oblast psihologije individualnih razlika - Antagonističke crte ličnosti i ponašanja

Čekrlija, Đ., Rokvić, N. M., Dinić, B. M., & Aitken Schermer, J. (2023). Relationship between the inferiority and superiority complex and the Big Five and Dark Triad trait. Personality and Individual Differences. In press.

Dinić, B. M., Sokolovska, V., & Tomašević, A. (2022). The narcissism network and centrality of narcissism features. Current Psychology, 41, 7990–8001. https://doi.org/10.1007/s12144-020-01250-w

Radević, L., & Dinić, B. M. (2022). The effects of Dark Tetrad and HEXACO traits on laboratory-induced malice behaviors. Current Psychology. Online First. https://doi.org/10.1007/s12144-022-03720-9

Branković, I., Dinić, B. M., & Jonason, P. K. (2022). How traditional stalking and cyberstalking correlate with the Dark Tetrad traits? Current Psychology. Online First. https://doi.org/10.1007/s12144-022-03681-z

Dinić, B. M., Raine, A., Vujić, A., & van Dongen, J. D. M. (2022). Cross–cultural validity of the Reactive–Proactive Aggression Questionnaire among adults across five countries. Journal of Interpersonal Violence, 37(9-10), NP6261-NP6283. https://doi.org/10.1177/0886260520966672

Plouffe, R. A., Kowalski, C. M., Papageorgiou, K. A., Dinić, B. M., Artamonova, E., Dagnall, N., Denovan, A., Gianniou, F. M., Kyriazos, T., Saklofske, D. H., & Stalikas, A. (2022). The Revised Assessment of Sadistic Personality (ASP-8): Evidence for Validity across Four Countries. Journal of Personality Assessment, 1–14. Advance online publication. https://doi.org/10.1080/00223891.2022.2055476

Konc, I., Petrović, K., & Dinić, B. M. (2022). Dark Tetrad and COVID-19 protective measures: Mediating effects of risk-taking tendencies. Personality and Individual Differences, 186, 111341. Online First https://doi.org/10.1016/j.paid.2021.111341

Đošan, S., & Dinić, B. M. (2022). Mračna tetrada i domeni self-koncepta. Psihološka istraživanja, XXV(1), 55–68. https://doi.org/10.5937/PSISTRA25-33347

Velimirović, M., Bojanić, M., & Dinić, B. M. (2022). The effects of negative life events and Dark Tetrad traits on antisocial behaviour in adolescents. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 54(1), 61–81. https://doi.org/10.2298/ZIPI2201061V

Dinić, B. M., Wertag, A., Sokolovska, V., & Tomašević, A. (2021). The good, the bad, and the ugly: Revisiting the Dark Core. Current Psychology. Online First. https://doi.org/10.1007/s12144-021-01829-x

Dinić, B. M., & Branković, M. (2021). Cross-Cultural Comparison of the Benign and Malicious Envy Scale (BeMaS) Across Serbian and US Samples and Further Validation. European Journal of Psychological Assessment, 38(1), 49–60. https://doi.org/10.1027/1015-5759/a000643

Dinić, B. M., & Jovanović, A. (2021). Shades of narcissistic love: Relations between narcissism dimensions and love styles. Personality and Individual Differences, 175, 110707. https://doi.org/10.1016/j.paid.2021.110707

Dinić, B. M., Milosavljević, M., & Mandarić, J. (2021). Effects of Dark Tetrad traits on utilitarian moral judgement: The role of personal involvement and familiarity with the victim. Asian Journal of Social Psychology, 24, 45–58. https://doi.org/10.1111/ajsp.12422

Dinić, B. M., & Jevremov, T. (2021). Trends in research related to the Dark Triad: A bibliometric analysis. Current Psychology, 40, 3206–3215. https://doi.org/10.1007/s12144-019-00250-9

Radojević, N. i Dinić, B. (2020). Relacije agensnog i komunalnog narcizma sa samoefikasnošću u različitim životnim domenima. Primenjena psihologija, 13(1), 91–117. https://doi.org/10.19090/pp.2020.1.91–117

Dinić, B. M., Bulut Allred, T. Petrović, B., & Wertag, A. (2020). A test of three sadism measures. Short Sadistic Impulse Scale, Varieties of Sadistic Tendencies, and Assessment of Sadistic Personality. Journal of Individual Differences, 41, 219–227. https://doi.org/10.1027/1614-0001/a000319

Dinić, B. M., Sadiković, S., & Wertag, A. (2020). Factor mixture analysis of the Dark Triad and Dark Tetrad. Could sadism make a difference? Journal of Individual Differences, 42(2), 74–83. https://doi.org/10.1027/1614-0001/a000331

Dinić, B. M., & Raine, A. (2020). An Item Response Theory Analysis and Further Validation of the Reactive–Proactive Aggression Questionnaire (RPQ): The Serbian Adaptation of the RPQ. Journal of Personality Assessment, 102(4), 469–479. https://doi.org/10.1080/00223891.2019.1573430

Dinić, B. M., & Vujić, A. (2020). The Pathological Narcissism Inventory: Measurement invariance across Serbian and USA samples and further validation. European Journal of Psychological Assessment, 36, 670–680. https://doi.org/10.1027/1015-5759/a000537

Lajić, O., Baić, V., & Oljača, M. (2019). Rape drugs: Certain aspects regarding crime investigation, awareness and attitudes of the young. Bezbednost, 61(2), 46–67. doi:10.5937/bezbednost1902046l М51

Dinić, B. M., Velimirović, M., & Sadiković, S. (2019). Dark traits from the variable–centered and person–centered approach and their relations with some risky behaviours. Psihološka Istražovanja, 22(1), 17–32. https://doi.org/10.5937/PSISTRA22–19038

Milovanović, I., Dinić, B. M., Jovanov, M., Sadiković, S., & Kodžopeljić, J. (2019). Effects of personality traits and negative life events on fathers’ violence against children. Primenjena psihologija, 12(4), 453–468. https://doi.org/10.19090/pp.2019.4.453–468

Dinić, B. M., & Smederevac, S. (2019). Effects of HEXACO traits and experimental provocation on aggression. Zeitschrift für Psychologie, 227(3), 225–229. https://doi.org/10.1027/2151–2604/a000381

Dinić, B. M., & Vujić, A. (2019). Five–factor model best describes Narcissistic Personality Inventory across different item response formats. Psychological Reports, 122(5), 1946–1966. https://doi.org/10.1177/0033294118794404

Dinić, B. M., & Smederevac, S. (2018). When you say aggressiveness, what do you mean by that? Similarities and differences between aggressiveness/agreeableness scales from personality inventories. Personality and Individual Differences, 134, 314–320. https://doi.org/10.1016/j.paid.2018.06.028

Dinić, B. M., & Wertag, A. (2018). Effects of Dark Triad and HEXACO traits on reactive/proactive aggression: Exploring the gender differences. Personality and Individual Differences, 123, 44–49. https://doi.org/10.1016/j.paid.2017.11.003

Dinić, B. M., Petrović, B., & Jonason, P. K. (2018). Serbian adaptations of the Dark Triad Dirty Dozen (DTDD) and Short Dark Triad (SD3). Personality and Individual Differences, 134, 321–328. https://doi.org/10.1016/j.paid.2018.06.018

Sokolovska, V., Dinić, B. M., & Tomašević, A. (2018). Aggressiveness in the HEXACO personality model. Psihologija, 51(4), 449–468. https://doi.org/10.2298/PSI170705022S

Dinić, B. M., Wertag, A., Sokolovska, V., & Tomašević, A. (2020). Centrality and redundancy of the Dark Tetrad traits. Personality and Individual Differences, 155. Online first. https://doi.org/10.1016/j.paid.2019.109621

Dinić, B., Barna, J., Trifunović, B., Angelovski, A. i Sadiković, S. (2016). Dva tipa ličnosti među osuđenicima: razlike u psihopatiji, agresivnosti i krivičnim delima. Primenjena psihologija, 9(2), 199–217. https://doi.org/10.19090/pp.2016.2.199–217

Dinić, B., Mitrović, D. i Smederevac, S. (2014). Upitnik BODH (Bes, Osvetoljubivost, Dominacija, Hostilnost): novi upitnik za procenu agresivnosti. Primenjena psihologija, 7(3–1), 297–324. https://doi.org/10.19090/pp.2014.3–1.297–324

Otašević, B., Jovanov, M. i Oljača, M. (2014). Razlike u dimenzijama agresivnosti između nasilnih i nenasilnih prestupnika i pripadnika opšte populacije. Primenjena psihologija, 7, 565–579.

Kodžopeljić, J. , Dinić, B. i Čolović, P. (2014). Validacija Upitnika za procenu nasilnog ponašanja kod odraslih. Primenjena psihologija, 7(3–1), 255–276.

Dinić, B. i Janičić, B. (2012). Evaluacija Bas–Perijevog Upitnika agresije po modelu TOS (IRT). Psihologija, 45(2), 189–207. https://doi.org/10.2298/PSI1202189D

Dinić, B. i Smederevac, S. (2012). Pozicija agresivnosti u zajedničkom prostoru PEN modela i modela Velikih pet plus dva. Psihologija, 45(3), 295–310. https://doi.org/10.2298/PSI1203295D

Novović, Z., Smederevac, S., Biro, M. (2009). Procena psihopatske devijacije U M. Biro, S. Smederevac, Z. Novović, (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Biro, M., Smederevac, S. i Novović, Z. (2008). Antisocial behavior – dimension or category(ies)? Psihologija, 41, 275–293.

Wells, S., Mihic, L., Tremblay, P., Graham, K., & Demers, A. (2008). Where, with whom, and how much alcohol is consumed on drinking occasions involving aggression? A multilevel analysis of multiple drinking occasion data in a Canadian national survey of university students. Alcoholism: Clinical and Experimental Research, 32, 522–533. doi: 10.1111/j.1530–0277.2007.00596.x

Tremblay, P.F., Mihic, L., Graham, K., & Jelley, J. (2007). The role of motivation to respond to provocation, the social environment, and trait aggression in alcohol–related aggression. Aggressive Behavior,33, 389–411. doi: 10.1002/ab.20193

Mitrović, D. i Smederevac, S. (2005). Relacije između agresivnosti i dimenzija ličnosti Modela "pet velikih". Pedagoška stvarnost, 5–6, 456 – 471.

Oblast psihologije individualnih razlika - Kognitivne sposobnosti

Thorell, L. B., Lazarević, N., Milovanović, I. ., & Bugarski Ignjatović, V. (2020). Psychometric properties of the Teenage Executive Functioning Inventory (TEXI): A freely available questionnaire for assessing deficits in working memory and inhibition among adolescents. Child Neuropsychology, 1–8. https://doi.org/10.5962/bhl.title.10400

Jovanović, V., Smederevac, S., i Tovilović, S. (2009). Uticaj sredinskih činilaca na intelektualnu efikasnost dece predškolskog uzrasta. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 41(2), 511–525.

Kodžopeljić, J. , Genc, L., i Jevremović, V. (1998). Faktori razvoja sposobnosti fonemske segmentacije reči na predškolskom uzrastu. Godišnjak Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, XXVI, 189–199.

Kodžopeljić, J. (1997). Svest o rečima kao faktor usvajanja čitanja. Psihologija, 3, 231–240.

Kodžopeljić, J. (1996). Metalingvistički preduslovi uspešnog usvajanja čitanja. Psihologija, 1, 35–48.

Kodžopeljić, J. (1996). Prisustvo metalingvističkih sposobnosti na predškolskom uzrastu. Pedagoška stvarnost, 7–8, 483–493.

Kodžopeljić, J. (1991). Neke determinante slogovne segmentacije reči. Zbornik Instituta za pedagogiju, 9, 27–36.

Genc, L., Kodžopeljić, J. , i Majstorović N. (1989). Učenje stranog jezika na predškolskom uzrastu i sposobnost jezičke analize. Psihologija, 1–2, 5–15.

Oblast psihologije individualnih razlika - Postignuće i rizična ponašanja učenika

Dinić, B. (2022). Digitalno nasilje. Novi Sad, RS: Filozofski fakultet. Dostupno na: https://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2022/978-86-6065-705-5

Milovanović, I., & Branovački, B. (2021). Adaptation and Psychometric Evaluation of Modified Abbreviated Math Anxiety Scale for Children in Serbia. International Journal of Science and Mathematics Education, 19, 579––598. https://doi.org/10.1007/s10763–020–10066–w

Milovanović, I. (2020). Math anxiety, math motivation and math achievement in high school: Gender effects. Croatian Journal of Education, 12(1), 175–206. https://doi.org/10.15516/cje.v22i1.3372

Milovanović, I., i Kodžopeljić, J. (2018). Faktorska struktura i konvergentna validnost Upitnika matematičke anksioznosti za učenike srednjih škola. Nastava i vaspitanje, 67(1), 113–128.

Nenadić, F., Milovanović, I. i Oljača, M. (2018). Prijemčivost za književnost u starijim razredima osnovne škole: razvoj upitnika, njegova struktura i korelati. Nastava i Vaspitanje, 67(2), 267–283. https://doi.org/ 159.923.072–057.874(497.113)

Sadiković, S., Milovanović, I., & Oljača, M. (2018). Another psychometric proof of The Abbreviated Math Anxiety Scale usefulness: IRT analysis. Primenjena psihologija, 11 (3), 301–323. https://doi.org/ 10.19090/pp.2018.3.301–323

Kodžopeljić, J., Pekić, J., (2017). Psihologija u nastavi: Odabrane teme iz psihologije obrazovanja. Novi Sad: Filozofski fakultet.

Biro, M., Novović, Z., i Maja Jevđević Milutinović (2017). Adolescent: Priručnik za upitnik psihopatologije adolescenata. Centar za primenjenu psihologiju, Beograd.

Jovanov, M., Oljača, M. i Milovanović, I. (2017). Polne razlike u relaciji između osobina ličnosti i vršnjačkog nasilja. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 42(2), 323–338. https://doi.org/10.19090/gff.2017.2.323–338.

Oljača, M., Milovanović, I. & Sadiković, S. (2017). Violent Behavior among Middle School Children: the Role of Gender and Personality Traits. Nastava i vaspitanje, 66(2), 321–336. https://doi.org/ 10.5937/nasvas17023210.

Dinić, B., Šovljanski, S., Kolaković, S. i Katić, I. (2016). Stavovi aktuelno najboljih studenata Univerziteta u Novom Sadu prema zapošljivosti, daljem usavršavanju i karijeri. U R. Pejanović i M. Kranjac (Ur.), Mogućnosti zapošljivosti (str. 47–63). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu.

Jevremov, T., Lungulov, B. i Dinić, B. M. (2016). Zadovoljstvo studenata kvalitetom nastave: efekti godine studija i akademskog postignuća. Nastava i vaspitanje, LXV(3), 491–508. https://doi.org/10.5937/nasvas1603491J

Nenadić, F., Oljača, M. (2019). Individual differences in literary reading: Dimensions or categories. Psihologija, 52(2), 179–196. https://doi.org/10.2298/PSI180130035N. M23

Sokolovska, V., Tomašević, A., Dinić, B., & Jarić, I. (2016). Evolution of students’ friendship networks: Examining the influence of group size. Etnoantropološki problemi, 11(4), 1135–1151. https://doi.org/10.21301/EAP.V11I4.10

Dinić, B. M., Kodžopeljić, J. S., Sokolovska, V. T., & Milovanović, I. Z. (2016). Empathy and peer violence among adolescents: Moderation effect of gender. School Psychology International, 37(4), 359–377. https://doi.org/10.1177/0143034316649008

Milovanović, I., Pekić, J. I Kodžopeljić, J. (2016). Osobine ličnosti, način kažnjavanja i školska nedisciplina. Primenjena psihologija, 9(2), 219–235.

Pekić, J., Kodžopeljić, J. i Milovanović, I. (2016). Polne i uzrasne razlike u ispoljavanju nedisciplinovanog ponašanja tokom nastave. Nastava i vaspitanje, 65(2), 247–262.

Katić, I., Dinić, B. i Šovljanski, S. (2015). Istraživanje o zaposlenju i daljem usavršavanju najboljih studenata Univerziteta u Novom Sadu. U R. Pejanović i B. Cerović (Ur.), Kako povećati zaposlenost u Srbiji (str. 43–56). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu.

Čolović, P., Kodžopeljić, J., Mitrović, D., Dinić B., & Smederevac, S. (2015). Roles in violent interactions in early adolescence: Relations with personality traits, friendship and gender. Psihologija, 48(2), 119–133. https://doi.org/10.2298/PSI1502119C

Oljača, M., Dinić, B. i Sokolovska, V. (2015). Efekti statova prema nasilju na nasilno ponašanje učenika srednjih škola: moderatorska uloga pola i agresivnosti. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 47(2), 285–304. https://doi.org/10.2298/ZIPI1502285O

Sokolovska, V., Dinić, B. i Marinković, D. (2015). Nasilništvo i viktimizacija kod učenika srednjih škola: efekti perioda ispitivanja, pola, razreda i uspeha. Teme, 39(2), 617–630. link: http://teme2.junis.ni.ac.rs/index.php/TEME/article/download/46/16

Pekić, J. i Kodžopeljić, J. (2014). Distinktivni profili porodica akademski darovitih adolescenata. Primenjena psihologja, 7(3), 449–468.

Čolović, P., Kodžopeljić, J. i Nikolašević, Ž. (2014). Upitnik PRONA: Procena vršnjačkog nasilja kod učenika osnovnih i srednjih škola. Primenjena psihologija, 7(3–1), 277–296.

Dinić, B., Sokolovska, V., Milovanović, I. i Oljača, M. (2014). Oblici i činioci školskog nasilništva i viktimizacije. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 46(2), 399–424. https://doi.org/10.2298/ZIPI1402399D

Kodžopeljić, J., Smederevac, S., Mitrović, D., Dinić, B., & Čolović, P. (2014). School bullying in adolescence and personality traits: A person–centered approach. Journal of Interpersonal Violence, 29(4), 736–757. https://doi.org/10.1177/0886260513505216

Bojinović, J., Kodžopeljić, J. i Pekić, J. (2013). Motivacija za učenje i prokrastinacija kao prediktori podbacivanja učenika u školi. Nastava i vaspitanje, LXII(1), 5–25.

Kodžopeljić, J. (2013). Pretpostavke za usvajanje veštine čitanja. (pp.120–144). U D. Lalović (ur.). Teorijski i primenjeni aspektipsihologije čitanja. Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za psihologiju, Akademska misao, Beograd.

Pekić, J., Kodžopeljić, J. i Genc A. (2013). Uloga porodice u razvoju darovitosti – porodična podrška/stimulacija i porodična kohezivnost/adaptabilnost. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XXXVIII–2, 111–127.

Mihić, V. i Kodžopeljić, J. (2012). Skala medijske pismenosti – SMP–NS: faktorksa struktura i metrijske karakteristike. Pedagoška stvarnost, 4, 729–742.

Jovanović V., Tovilović, S., Novović, Z. i Biro, M. (2010). Predikcija školskog postignuća i konativnog funkcionisanja romske i neromske dece. Primenjena psihologija, 3, str. 239–254.

Kodžopeljić, J. (2010). Procena vaspitnih stavova. U M. Biro, S. Smederevac, i Z. Novović (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (str. 165–178). Beograd: Centar za pimenjenu psihologiju.

Kodžopeljić, J. , Smederevac, S., i Čolović, P. (2010). Razlike u učestalosti i oblicima nasilnog ponašanja između učenika osnovnih i srednjih škola. Primenjena psihologija, 3(4), 289–305.

Biro, M., Smederevac, S., & Tovilović, S. (2009). Socioeconomic and cultural factors of low sholastic achievement of Roma children. Psihologija, 42(3), 273–288.

Novović, Z., Tovilović, S., Jovanović, V., & Biro, M. (2009). Validacija Testa zrelosti za školu. Primenjena psihologija, 2(2), 129–147.

Tovilović, S., Novović, Z., Biro, M. (2009). Stavovi prema obrazovanju, aspiracije i vrednosti romskih i neromskih roditelja čija deca polaze u školu. Pedagoška stvarnost, 55(3–4), 332–354.

Kodžopeljić, J., Pekić, J., i Genc, l. (2009). Procena vaspitnih stavova prema dvodimenzionalnom modelu vaspitanja. U M. Zotović, J. Petrović, i I. Mihić (Ur.), Psihološka procena porodice: mogućnosti i ograničenja (str. 51–61). Novi Sad: Filozofski fakultet.

Kodžopeljić, J. (2008). Metajezički aspekti zrelosti za polazak u školu. Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine.

Novović, Z., Smederevac, S., Biro, M. i Jovanović, V. (2008). Predlog programa treninga pažnje za decu iz edukativno depriviranih sredina. Pedagoška stvarnost, LIV, 114–129.

Kodžopeljić, J. , Pekić, J. i Genc, A. (2008). Relacije između vaspitnih stavova roditelja i autoritarnosti dece. Pedagoška stvarnost, 9–10, 1027–1036.

Kodžopeljić, J. i Franceško, M. (2007). Vrednovanje kvaliteta nastavnog procesa: Uporedna analiza procena studenata obuhvaćenih različitim fazama reforme. Nastava i vaspitanje, 3, 244–263.

Tovilović, S., Baucal, A. (2007). Procena zrelosti za školu: kako pristupiti problemima procene zrelosti i adaptacije marginalizovane dece na školu? Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Franceško, M., Kodžopeljić, J. i Mihić, V. (2002). Neki socio–demografski i psihološki korelati motiva postignuća. Psihologija, 35(1–2), 65–78.

Mitrović, D. , Smederevac, S., Grujičić, S. i Čolović, P. (2006). Tipološki pristup rizičnom ponašanju adolescenata. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 38, 264 – 278.

Genc, L., i Kodžopeljić, J. (1995). Neke determinante sposobnosti fonemske segmentacije reči. Pedagoška stvarnost, 1–2, 90–105.

Mihić, V., Dinić, B., Pakaški, M. i Obradović, D. (2005). Autostereotipi i heterostereotipi prema studentima novosadskih fakulteta. Sociološki pregled, XXXIX(4), 443–460.

Gardner, R.C. , Magoret, A.–M., Tennant, J., & Mihic, L. (2004). Integrative motivation: Changes during a year–long intermediate–level language course. Language Learning, 54, 1–34. https://doi.org/10.1111/j.1467–9922.2004.00247.x

Bala, G. i Kodžopeljić, J. (2001). Interne metrijske karakteristike Kettwig testa (forma A) za procenu zrelosti dece za školu. Pedagoška stvarnost, 7–8, 604–611.

Majstorović, N., Kodžopeljić, J. i Mirković, S. (1999). Povezanost vaspitnih stavova roditelja i konformizma njihove dece. Pedagoška stvarnost, 1–2, 109–123.

Franceško, M., i Kodžopeljić, J. (1998). Značaj povratne informacije u procesu učenja. Norma, 2–3, 81–91.

Genc, L., and Kodžopeljić, J. (1991). Exposure to two languages in the preschool period: metalinguistic development and acquisition of reading. Journal of Multilingual and Multicultural Development, 12(3), 137–163.

Oblast psihologije individualnih razlika - Ostale teme

Dinić, B. M., Breevaart, K., Andrews, W., De Vries, R. E. (2023). Voters’ HEXACO personality traits as predictors of their presidential leadership style preferences. Personality and Individual Differences, 202, 111994. https://doi.org/10.1016/j.paid.2022.111994

Bodroža, B., & Dinić, B. M. (2023). Personality and context-related factors of helping and helping-related affect during early stages of the COVID-19 pandemic. Scandinavian Journal of Psychology, 64(1), 89–98. https://doi.org/10.1111/sjop.12857

Pajić, D., & Biro, M. (2022). Psychological research and practice in former Yugoslavia and its successors. Journal of the History of the Behavioral Sciences, 1– 10. https://doi.org/10.1002/jhbs.22232

Pajić, D. (2022). COVID-19 citation pandemic within the psychological knowledge domain. Current Psychology, https://doi.org/10.1007/s12144-022-03146-3

Vrgović, P., Walton, A. L. J., Sandall, D. L., & Dinić, B. (2022). Measuring Employees’ Communication for Innovation: The Employee Innovation Potential Scale. Journal of Personnel Psychology. Online First. https://doi.org/10.1027/1866-5888/a000306.

Gajić, T, Petrović, M. D., Blešić, I., Vukolić, D., Milovanović, I., Radovanović, M., Vuković, D. B., Kostić, M., Vuksanović, N., & Malinović Milićević, S. (2022). COVID-19 certificate as a cutting-edge issue in changing the perception of restaurants’ visitors—Illustrations from Serbian urban centers. Frontiers in Psychology, 13, 914484. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.914484

Dinić, B. M., & Bodroža, B. (2021). COVID-19 Protective Behaviors Are Forms of Prosocial and Unselfish Behaviors. Frontiers in Psychology, 12:647710. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2021.647710

Baić, V., Oljača, M., & Tasić, M. (2021). The influence of the period of retention on the reliability of episodic memory in the context of testimony. Nauka Bezbednost Policija, 26(3), 7–24. https://doi.org/10.5937/nabepo26-35280

Oljača, M., Sadiković, S., Branovački, B., Pajić, D., Smederevac, S. i Mitrović, D. (2020). Unrealistic optimism and HEXACO traits as predictors of risk perception and compliance with COVID–19 preventive measures during the first wave of pandemic. Primenjena psihologija, 13, 405–425. https://doi.org/10.19090/pp.20.4.405–425

Trogrlić, A., Oljača, M., Mitrović, D., & Marčeta, N. (2020). Gender, sociosexual orientation, and personality traits as predictors of attitudes towards sex. Primenjena Psihologija, 13 (2), 149–167. https://doi.org/10.19090/pp.2020.2.149–167

Baranski, E., Sweeny, K., Gardiner, G., Project, I.S.....Mitrovic, D.,... Funder, D.C. (2020). International optimism: Correlates and consequences of dispositional optimism across 61 Countries. Journal of Personality, https://doi.org/10.1111/jopy.12582

Branovački B, Sadiković S, Smederevac S, Mitrović D, Pajić D. (2020). A person–centered approach in studying coronavirus pandemic response: The role of HEXACO–PI–R and PANAS dimensions. Personality and Individual Differences, 171, doi: 10.1016/j.paid.2020.110536.

Gardiner, G.,,Lee, D., Baranski, E., Funder, D., Members of the International Situations Project… Smederevac, S., Čolović, P., Mitrović, D., Oljača, M. (2020). Happiness around the world: A combined etic–emic approach across 63 countries. PLOS ONE, 15 (12), e0242718. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0242718

Lee, D. I., Gardiner, G., Baranski, E., Members of the International Situations Project… Smederevac, S., Čolović, P., Mitrović, D., Oljača, M.… & Funder, D. C. (2020). Situational experience around the world: A replication and extension in 62 countries. Journal of Personality, 88 (6), 1091–1110. https://doi.org/10.1111/jopy.12558

Pajić, D. (2020). Primena tehnika vizualizacije u bazičnoj statistici. Filozofski fakultet u Novom Sadu. URL: http://psihologija.ff.uns.ac.rs/viz/

Kovačić, S., Jovanović, T., & Dinić, B. M. (2019). Development and validation of a new measure of travel destination personality. Psihologija, 53(1), 65–85. https://doi.org/10.2298/PSI190423016K

Pajić, D., Jevremov, T., & Škorić, M. (2019). Publication and Citation Patterns in the Social Sciences and Humanities: A National Perspective. Canadian Journal of Sociology, 44 (1), 67–94. DOI: https://doi.org/10.29173/cjs29214

Popov, B., Varga, S., Jelić, D., Dinić, B. (2019). Psychometric evaluation of the Serbian adaptation of the individual entrepreneurial orientation scale. Education + Training, 61(1), 65–78. https://doi.org/10.1108/ET-03-2018-0058

Gardiner, G., Sauerberger, K., Members of the International Situations Project…Smederevac, S., Mitrović, D., Čolović, P. Oljača, M…, & Funder, D.C. (2019). Towards meaningful comparisons of personality in large–scale cross–cultural studies. In A. Realo (Ed.), In praise of an inquisitive mind: A Festschrift in honor of Jüri Allik on the occasion of his 70th birthday. Tartu: University of Estonia Press.

Dinić, B. (2019). Principi psihološkog testiranja. Novi Sad, RS: Filozofski fakultet. Preuzeto sa http://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2019/978–86–6065–540–2

Branovački, B., Sadiković, S., & Oljača, M. (2018). Relacije između važnih životnih događaja, osobina ličnosti i zadovoljstva životom. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 43(1), 253–269. doi:10.19090/gff.2018.1.253–269.

Oljača, M., Branovački, B. i Sadiković, S. (2018). Socijalno poželjno odgovaranje i struktura ličnosti – dimenzionalna i tipološka perspektiva. Primenjena Psihologija, 11(1), 69–87. doi:10.19090/pp.2018.1.69–87.

Čolović, P., Smederevac, S., Oljača, M., Nikolašević, Ž., & Mitrović, D. š. (2018). A Short Measure of the Revised Reinforcement Sensitivity Theory – RSQ17. The Journal of Psychology, 152 (3), 133–150. https://doi.org/10.1080/00223980.2017.1419158

Ranđelović, K., Smederevac, S., Čolović, P. & Corr, P. (2018). Fear and anxiety in social setting: an experimental study. Journal of Individual Differences, 39, 61–75. https://doi.org/10.1027/1614–0001/a000251

Čolović, P., & Milin, P. (2018). Korelacioni istraživački nacrti. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet.

Smederevac, S. i Mitrović, D. (2018). Ličnost – metodi i modeli (treće dopunjeno i izmenjeno izdanje). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Drobnjaković, E., Dinić, B. i Mihić, Lj. (2017). Distinktivnost u okviru pozitivnog i negativnog afekta: validacija srpske adaptacije Inventara za procenu pozitivnog i negativnog afekta (PANAS). Primenjena psihologija, 10(2), 203–225. https://doi.org/10.19090/pp.2017.2.203–225

Jovanović, T., Božić, S., Dinić, B. i Majstorović, N. (2017). Srpska adaptacija Skale ličnosti brenda (BPS): primena u izboru turističkih destinacija. Primenjena psihologija, 10(1), 37–61. https://doi.org/10.19090/pp.2017.1.37–61

Krupić, D., & Dinić, B. (2017). Situational cues trigger risk assessment, fight, flight, but nor freeze in Blanchard's threat scenarios. Human Ethology Bulletin, 32(2), 14–23. https://doi.org/10.22330/heb/322/014–023

Kurbalija, V., Ivanović, M., Bugarski Ignjatović V., & Dinić, B. (2017). Personality traits of students of helping and non–helping professions: Case–based reasoning approach. International Journal of Quality Assurance in Engineering and Technology Education, 6(1), 13–22. https://doi.org/10.4018/IJQAETE.2017010102

Sokić, J., Milinković, I., Novović, Z., i Biro, M. (2017). Situacioni činioci afektivnog stanja –Afektivne promene tokom mirovanja i indukcije afekta. Primenjena psihologija, 10, 313–334.

Otašević, B. i Kodžopeljić, J. (2016). Osobine ličnosti modela Velikih pet i sociodemografske varijable kao prediktori važnih životnih ciljeva. Primenjena psihologija, 9(1), 20–40.

Popov, S., Janičić, B. i Dinić, B. (2016). Validacija srpske adaptacije Upitnika emocionalne regulacije (ERQ). Primenjena psihologija, 9(1), 63–81. https://doi.org/10.19090/pp.2016.1.63–81

Sadiković, S., Fesl, D. i Čolović, P. (2016). Personality Types on new ground: Latent Profile Analysis based on Three Psycholexical Models of Personality. Primenjena Psihologija, 9(1),41–61. doi: 10.19090/pp.2016.1.41–61

Otašević, B., Trbojević, J. i Mitrović, D. (2015). Motivacija za pružanje pomoći nakon poplava 2014: uloga ličnosti i nacionalnog identiteta. Sociološki pregled, 48, 485–505.

Trbojević, J., Otašević, B., Mitrović, D. (2015). Motivacija i empatija kao korelati pomagačkog ponašanja tokom poplava u Srbiji 2014. godine. Primenjena psihologija, 8, 227–244.

Pajić, D. (2015). Globalization of the social sciences in Eastern Europe: genuine breakthrough or a slippery slope of the research evaluation practice? Scientometrics, 102 (3), 2131–2150. DOI: https://doi.org/10.1007/s11192–014–1510–5

Pajić, D. (2015). On the stability of citation–based journal rankings. Journal of Informetrics, 9 (4), 990 –1006. DOI: https://doi.org/10.1016/j.joi.2015.08.005

Pajić, D. (2015). The Serbian Citation Index: Contest and Collapse. In Proceedings of ISSI 2015: 15th International Society of Scientometrics and Informetrics Conference (pp. 604–605). Boğaziçi University.

Mihić, Lj., Novović, Z., Čolović, P., & Smederevac, S. (2014). Serbian adaptation of the Positive and Negative Affect Schedule (PANAS): Its facets and second–order structure. Psihologija, 47, 393–414. doi:10.2298/PSI1404393M

Mitrović, D., Smederevac, S., Čolović, P., Kodžopeljić, J., & Dinić, B. (2014). Personality prototypes based on dimensions of the Revised reinforcement sensitivity theory among prisoners and non–prisoners. Personality and Individual Differeneces, 69, 50–55. https://doi.org/10.1016/j.paid.2014.05.004

Pajić, D. & Jevremov, T. (2014). Globally national–locally international: Bibliometric analysis of a SEE psychology journal. Psihologija, 47 (2), 263–277. DOI: https://doi.org/10.2298/PSI1402263P

Pajić, D. (2014). Browse to search, visualize to explore: Who needs an alternative information retrieving model?. Computers in Human Behavior, 39, 145–153. DOI: https://doi.org/10.1016/j.chb.2014.07.010

Smederevac, S., Mitrović, D. , Čolović, P., & Nikolašević, Ž. (2014). Validation of the measure of revised reinforcement sensitivity theory constructs. Journal of Individual Differences, 35, 12–21.

Mitrović, D. i Trogrlić, A. (2014). Psihologija polnih razlika i sličnosti. Beograd: Sinapsa edicije.

Pajić, D. (2014). Faktor uticajnosti – varijacije i inovacije. U N. Arsenijević i Lj. Vučković–Dekić (Ur.), Vrednovanje nauke i naučnika (str. 31–49). Akademija medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva.

Okanović, P., Okanović, D., Mitrović, D. i Majstorović, N. (2013). Academic integrity 'captured' by a personality–based test. Psihologija, 46, 61–75.

Pajić, D. (2013). Journal classifications based on citation data: the comparison and suitability of three distance measures. In P. Šipka (Ed.), Journal Publishing in Developing, Transition and Emerging Countries (pp. 25–35). CEES. DOI: https://doi.org/10.5937/BIOAC–76

Mitrić Aćimović, D. i Dinić, B. (2012). Vrste karijernog fidbeka i osobine ličnosti kao prediktori samoefikasnosti u karijernom odlučivanju. Primenjena psihologija, 5(2), 183–199. https://doi.org/10.19090/pp.2012.2.183–199

Dinić, B. i Todorović, T. (2012). Pol, status veze i traženje senzacija kao prediktori ljubavnih stilova adolescenata. U T. Stefanović Stanojević (Ur.), Porodica, adolescenti, tranzicija (str. 183–196). Niš: Centar za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Nišu.

Ranđelović, K.., i Smederevac, S. (2011). Relacije između životnih ciljeva, bazičnih psiholoških potreba i dobrobiti. Primenjena psihologija, 3, 263–278.

Dinić, B. (2011). Evaluacija skale traženja seksualnih senzacija. U T. Stefanović Stanojević (Ur.), Ljubav, seks, mladi: socio–kulturni i emocionalni činioci rizičnog seksualnog ponašanja omladine (str. 77–87). Niš: Centar za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Nišu.

Dinić, B. (2010). Odnosi intrinzičnih i ekstrinzičnih aspiracija sa Zuckermanovim modelom ličnosti. Psihologijske teme, 19(1), 203–219. link: http://hrcak.srce.hr/file/86234

Obradović, B. i Dinić, B. (2010). Osobine ličnosti, pol i starost kao prediktori zdravestveno–rizičnih ponašanja. Primenjena psihologija, 3(2), 137–153. https://doi.org/10.19090/pp.2010.2.137–153

Biro, M., Smederevac, S. Novović, Z. (2010). Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Čolović, P., Mitrović, D. i Smederevac, S. (2010). Procena nerealističkog optimizma. U M. Biro, S. Smederevac i Z. Novović (ur.) Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (pp 101–110). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju

Genc, A., Mitrović, D. i Čolović, P. (2010). Procena spremnosti za empatiju. U M. Biro, S. Smederevac i Z. Novović (ur.) Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (pp 141–151). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju

Mitrović, D., Smederevac, S. i Čolović, P. (2010). Procena samohendikepirajućeg ponašanja: SH upitnik. U M. Biro, S. Smederevac i Z. Novović (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (str. 111 – 122). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Smederevac, S., Čolović, P. i Mitrović, D. (2010). Procena osetljivosti na potkrepljenje. U B. Mikloš, S. Smederevac i Z. Novović (ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (str. 89 – 100). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Čolović, P., Smederevac, S. i Mitrović, D. (2009). Osobine ličnosti, starost i pol kao prediktori sklonosti ka samohendikepiranju. Psihologija, 42, 549–566.

Dinić, B. i Smederevac, S. (2009). Relacije kognitivnih motivacija i dimenzija ličnosti Reformulisane teorije osetljivosti na potkrepljenje. Primenjena psihologija, 2(3), 273–286. https://doi.org/10.19090/pp.2009.3.273–286

Mitrović, D. , Čolović, P. i Smederevac, S. (2009). Evaluation of Zuckerman–Kulhman Personality Questionnaire–50–CC in Serbian culture. Primenjena psihologija, 3, 217 – 230.

Vukobrat, S. i Mitrović, D. (2009). Osobine ličnosti i ponašanje vozača u saobraćaju. Primenjena psihologija, 2, 25–42.

Dinić, B. i Knežević, G. (2009). Relacije seksualnog ponašanja i osobina ličnosti u kontekstu polnog dimorfizma [Relationships between sexual behavior and personality in the context of sexual dimorphism]. Psihologija, 42(3), 357–373. https://doi.org/10.2298/PSI0903357D

Tovilović, S., Novović, S. (2009). Procena anksioznosti kao crte U M. Biro, S. Smederevac, Z. Novović, (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Tovilović, S., Okanović, P., Krstić, T. (2009). Procena asertivnosti. U Biro, M., Smederevac, S. i Novović, Z. (ur.): Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (63–72). Beograd: Društvo psihologa Srbije.

Dinić, B. i Knežević, G. (2008). Dimenzije seksualnog ponašanja. Primenjena psihologija, 1(3–4), 161–186. https://doi.org/10.19090/pp.2008.3–4.161–186

Mitrović, D., Smederevac, S. i Čolović, P. (2008). Evaluacija Reformulisane teorije osetljivosti na potkrepljenje. Psihologija, 41, 555–575.

Esses, V., Veenvliet, S., Hodson, G., & Mihic, L. (2008). Justice, Fairness, and the Dehumanization of Refuges. Social Justice Research, 21, 4–25. doi: 10.1007/s11211–007–0058–4

Mitrović D. i Smederevac, S. (2007). Konstruktna validnost Multidmenzionalnog upitnika ličnosti (MPQ). Psihologija, 40, 211 – 228.

Mitrović, D. , Čolović, P. i Smederevac, S. (2005). Tipološki pristup dimenzijama evaluacije drugih. Psihologija, 38, 403 – 421.

Smederevac, S. i Mitrović, D. (2005). Problemi upitničke opercionalizacije dimenzija Grejove Teorije osetljivosti na potkrepljenje. Psihologija, 38, 311 – 326.

Smederevac, S. (2004). Uticaj osobina ličnosti i pozitivnog i negativnog feed–backa na procenu samoefikasnosti. Psihologija,37, 109 – 121.

Smederevac, S., Antić, T. (2003). Osobine ličnosti procenjivača i stepen bliskosti kao činioci procenjivanja drugih osoba. Psihologija, 36, 183 – 198.

Smederevac, S., Novović, Z., Milin, P., Janičić, B., Pajić, D., & Biro, M. (2003). Tendency to self–handicapping in the situation of expected failure. Psihologija, 36, 39–58.

Oblast psihologije mentalnih poremećaja

Oljaca, M., Baic, V., & Bugarski-Ignjatovic, V. (2023). Discriminant validity of the Structured Inventory of Malingered Symptomatology (SIMS) under conditions of simulating symptoms. Military Medical and Pharmaceutical Journal of Serbia, 80(1), 56–63. https://doi.org/10.2298/vsp210707008o

Смедеревац, С. (2022). Психолошке реакције на пандемију ковида 19. У: Алпар Лошонц (Ур.), Друштво упркос пандемији (стр. 147-159). Српска академија наука и уметности, Огранак САНУ у Новом Саду. Нови Сад.

Vujić, A., Dinić, B. M., Jokić-Begić, N. (2022). Cyberchondria and Questionable Health Practices: The Mediation Role of Conspiracy Mentality. Studia Psychologica, 64(1), 104–117. https://doi.org/10.31577/sp.2022.01.842

Marić, N.P., Lazarević, LJ.B., Priebe, S., Mihić, LJ., Pejović-Milovančević, M., Terzić-Šupić, Z., Tošković, O., Vuković, O.,Todorović. J., & Knežević, G. (2022). Covid-19-related stressors, mental disorders, depressive and anxiety symptoms: a cross-sectional, nationally-representative, face-to-face survey in Serbia. Epidemiology and Psychiatric Sciences, 24, e36. doi: 10.1017/S2045796022000117.

Marić, N.P.,Mihić. Lj., Lazarević, L.B., & Knežević, G. (2022). Probable depression and anxiety in seven European countries during the COVID-19: Probable overestimation of the problem due to sampling method. Journal of Affective Disorders, 31, 554-555. doi: 10.1016/j.jad.2022.05.119.

Mihić, Lj., Terzić-Šupić, Z., Todorović, J., & Marić, N.P. (2022). The Serbian COVID-19 Stress Scale and vaccine acceptance: is there a place for COVID-19-related distress in explaining attitudes towards vaccination? Public Health, 205, 37-42. doi: 10.1016/j.puhe.2022.01.015.

Tovilović, S., Novović, Z., Mihić, Lj., & Petrović, T. (2022). Guided mindfulness-acceptance self-help intervention for dysphoric students: Preliminary findings. Primenjena psihologija, 15(4), 473-506. https://doi.org/10.19090/pp.v15i4.2396

Janičić, B., Mihić, L., & Novović, Z. (2021). Dimensionality and measurement invariance of the Serbian version of the BDI–II: An IRT approach. Psihologija, 54(3), 27–27. https://doi.org/10.2298/PSI200318027J

Mihić, L., Volarov, M., Oljača, M., & Novović, Z. (2021). The Depression Anxiety and Stress Scale–21: Bifactor statistical indices in support of the total and depression scores. Psihologija, 54(2), 155–172.

Sokić, J., Popov, S., Dinić, B. M., & Rastović, J. (2021). Effects of Physical Activity and Training Routine on Mental Health During the COVID-19 Pandemic and Curfew. Frontiers in Psychology, 12:624035. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2021.624035

Bokan, D., Dinić, B., Čanković, D., Čanković, S., Nićiforović-Šurković, O., & Đurica, B. (2021). Psychometric properties of the Serbian adaptation of the cannabis use intention questionnaire (CUIQ) among secondary medical school adolescents. Journal of Substance Use. Online First. https://doi.org/10.1080/14659891.2021.1989508

Belopavlović, R., & Novović, Z. (2020). The status of prolonged grief disorder in the international classification of diseases (ICD–11). TIMS. Acta, 14(2), 109–116.

Knezevic, A., Neblett, R., Colovic, P., Jeremic–Knezevic, M., Bugarski–Ignjatovic, V., Klasnja, A., Pantelinac, S., & Pjevic, M. (2020). Convergent and discriminant validity of the Serbian version of the Central Sensitization Inventory. Pain Practice, 20(7), 724–736.

Kovač, A., Tovilović, S., Bugarski–Ignjatović, V., Popović–Petrović, S., & Tatić, M. (2020). The role of cognitive emotion regulation strategies in health related quality of life of breast cancer patients. Vojnosanitetski pregled, 77(10), 1032–1040.

Volarov, M., Allan, N., & Mihić, Lj. (2020). Factor mixture modeling of anxiety sensitivity: Support for the three–class solution in a Serbian sample. Psychological Assessment, 32(10), 915–927. https://doi.org/10.1037/pas0000940

Sadiković, S., Branovački, B., Oljača, M., Mitrović, D., Pajić, D., & Smederevac, S. (2020). Daily monitoring of emotional responses to the coronavirus pandemic in Serbia: A citizen science approach. Frontiers in Psychology, 11. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.02133

Mihić, Lj. (2019). Savremene teorije psihopatologije: anksiozni poremećaji. Filozofski fakultet u Novom Sadu. http://digitalna.ff.uns.ac.rs/sadrzaj/2019/978

Mihić, Lj., Novović, Z., Lazić, M., Dozois, D.J.A., & Belopavlović, R. (2019). The dimensions of ruminative thinking: One for all or all for one. Assessment, 26, 684–694. https://doi.org/1073191117694747.

Belopavlović, R., Petrović, T., & Tovilović, S. (2018). Is the Dodo bird a Jedi or a Sith? A commentary of efficacy across therapeutic modalities. TIMS. Acta, 12(2), 115–122.

Knezevic, A., Neblett, R., Jeremic–Knezevic, M., Tomasevic–Todorovic, S., Boskovic, K., Colovic, P., & Cuesta–Vargas, A. (2018). Cross–cultural adaptation and psychometric validation of the Serbian version of the Central Sensitization Inventory. Pain Practice, 18(4), 463–472.

Malgurski, B., Bugarski Ignjatović, V., Marić, D., Nikolašević, Ž., Mihić, Lj., & Brkić, S. (2018). Neurocognitive profile of HIV–positive adults on combined antiretroviral therapy: A single–centre study in Serbia. Applied Neuropsychology: Adult, 25, 513–522. https://doi.org/10.1080/23279095.2017.1336711

Mihić, Lj. (2018). Treći talas kognitivno–bihevioralne terapije. U Lj. Erić i A. Dimitrijević (Ur.), Psihoterapija (str. 528–552). Beograf: Clio.

Mihić, Lj., Novović, Z., Dozois, D. J. A., Petrović, T., & Bentall, R. (2018). Structure of self–schemas in patients with paranoia. Psihologija, 52(1), 21–23. https://doi.org/10.2298/PSI171120026M

Popović–Petrović, S., Kovač, A., Kovač, N., Tovilović, S., Novakov, I., & Ćulibrk, D. (2018). Secondary lymphedema of the arm, the perception of the disease, self–efficacy and depression as determinants of quality of life in patients with breast cancer. Vojnosanitetski pregled, 75(10), 961–967.

Hong, R. Y., Riskind, J. H., Cheung, M. W. L., Calvete, E., Gonzalez–Diez, Z., Atalay, A. A., Curzik, D., Jokić–Begić, N., Palacio–Gonzalez, A.D., Mihić, Lj., Samac, N., Sica, C., Sugiura, Y., Khatri, S., & Kleiman, E. M. (2017). The Looming Maladaptive Style Questionnaire: Measurement invariance and relations to anxiety and depression across 10 countries. Journal of Anxiety Disorders, 49, 1–11. https://doi.org/10.1016/j.janxdis.2017.03.004.

Krstić, T., Mihić, Lj., & Oros, M. (2017). Coping strategies and resolution in mothers of children with cerebral palsy. Journal of Loss and Trauma, 22(5), 385–395. https://doi.org/10.1080/15325024.2017.1297659

Matić, R., Maksimović, N., Maksimović, B., Popović, S., Opsenica, S., & Tovilović, S. (2017). Quality of services in fitness centres: importance of physical support and assisting staff. South African Journal for Research in Sport, Physical Education and Recreation, 39(3), 67–78.

Volarov, M., Oljača, M., Mihić, L. i Čolović, P. (2017). Psihometrijska evaluacija srpske adaptacije indeksa senzitivnosti na simptome anksioznosti (ASI–3). Primenjena Psihologija, 10(3), 401–425. https://doi.org/10.19090/pp.2017.3.401-425

Krstić, T., Batić, S., Mihić, Lj., & Milankov, V., (2016). Mothers' Reactions to the Diagnosis of Cerebral Palsy: Associations with their Educational Level. International Journal of Disability, Development, and Education, 63, 467–483. https://doi.org/10.1080/1034912X.2016.1142068

Novakov, I., & Novović, Z. (2016). Odnos kreativnosti i tendencije ka ispoljavanju psihopatoloških simptoma u svetlu modela zajedničke vulnerabilnosti. Primenjena psihologija, 9(3), 273–291.

Čanković, M., Bokor–Bratić, M., & Novović, Z. (2015). Stressful life events and personality traits in patients with oral lichen planus. Acta Dermatovenerologica Croatica, 23(4), 270–270.

Kovač, A. i Tovilović, S. (2015). Koping strategije kod žena koje boluju od karcinoma dojke. Radovi Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 17, 85–100.

Krstić, T., Mihić, Lj., & Mihić, I. (2015). Stress and resolution in mothers of children with cerebral palsy. Research in Developmental Disabilities, 47, 135–143. https://doi.org/10.1016/j.ridd.2015.09.009

Mihić Lj., Čolović P., Ignjatović I., Smederevac S., & Novović, Z. (2015). Anxiety between personality and cognition: The gray zone. Personality and Individual Differences, 78, 19–23. https://doi.org/10.1016/j.paid.2015.01.013.

Mihić, Lj. (2015). Kognitivna terapija. U T. Vukosavljević–Gvozden (ur.), Kognitivno– bihejvioralne terapije danas: razvoj i promene (str. 47–73). Institut za psihologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Novović, Z., Mihić, Lj., Vučić T., & Novakov, I. (2015): Stress generation: Unique for depression symptoms or not? In K.A. Moore, S. Howard, P. Buchwald (Eds.) Stress and Anxiety: Applications to Schools, Well–Being, Coping, and Internet Use (pp. 91–100). Berlin, Logos Verlag.

Dukić, O., Mihić, Lj., Okanović, P., Srdanović Maraš, J. i Krstić, T. (2014). Redukovanje preoperativne anksioznosti kod dece: Uloga roditeljskog panašanja. Primenjena psihologija, 7, 87–112.

Mihić, Lj., Sokić, J., Samac, N. i Ignjatović, I. (2014). Srpska adaptacija i validacija upitnika netolerancije na neizvesnost. Primenjena psihologija, 7(3–1), 347–370.

Novović, Z. (2014). Projektivne tehnike: Roršahov test mrlja od klasičnog do savremenog pristupa interpretaciji. Novi Sad: Filozofski fakultet.

Novović, Z., Ignjatović, I. I., Dujmović, A. D., & Novakov, I. N. (2014). Inventar supresije misli–beli medved: validacija srpskog prevoda. Primenjena psihologija, 7 (3–1), 325–345.

Novović, Z., Mihić, Lj., Biro, M., & Tovilović, S. (2014). Measuring vulnerability to depression: The Serbian scrambled sentences test – SSST. Psihologija, 47(1), 33–48.

Novović, Z., Mihić, Lj., Tovilović, S., & Biro, M. (2014). Measuring vulnerability to depression: The Serbian Scrambled Sentences Test. Psihologija, 47, 33–48. doi/10.2298/PSI1401033N

Biro, M., Ković, V., Novović, Z., Pejović, J., Sokić, J. i Sovilj, P. (2013). ERP korelati placebo i 'anti–placebo' efekata. Primenjena psihologija, 6(4), 339–354.

Ignjatovic, I., Novovic, Z., Smederevac, S., & Sokic, J. (2013). Bihavioral Inhibition System and Freeze as biological bases of vulnerabilities to anxiety disorders. In K. A. Moore, K. Kaniasty, P. Buchwald, & A. Sesé (Eds.), Stress and Anxiety. Applications to Health and Well –being, Work Stressors, and Assessment (pp. 209–218). Berlin: Logos Verlag.

Krstić–Joksimović, K. i Mihić, Lj. (2013). Razvojni procesi i mentalno zdravlje u starosti: Doprinos Eriksonovoj psihosocijalnoj teoriji razvoja ličnosti. Primenjena psihologija, 4, 332–441.

Novović, Z., Mišić–Pavkov, G., Smederevac, S., Drakić, D., & Lukić, T. (2013). The role of schizoid personality, peritraumatic dissociation and behavioral activation system in a case of parricide. Aggression and Violent Behavior, 18(1), 113–117.

Tintarović, O., Novović, Z. i Mihić, Lj. (2012). Samoopisna i procesna mera kognitivne vulnerabilnosti za depresiju–veza sa disforičnim simptomima kod nekliničkog uzorka. Primenjena psihologija, 2, 149–147.

Bošković, T., & Novović, Z. (2011). Odnos paranoidnosti, atribuiranja negativnih događaja i self–koncepta. Primenjena psihologija, 4(2), 111–126.

Janičić, B., & Novović, Z. (2011). Procena uspešnosti u klasifikovanju rezultata na osnovu graničnih (cut–off) skorova: Receiver operating characteristic curve. Primenjena psihologija, 4(4), 335–351.

Novović, Z., Mihić, Lj., Tovilović, S., Jovanović, V., & Biro, M. (2011). Psihometrijske karakteristike Bekove skale depresivnosti na uzorku studenata u Srbiji. Psihologija, 44(3), 225–243. https://doi.org/10.2298/PSI1103225N

Biro, M., Smederevac, S. Novović, Z. (2010). Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Bugarski, V., Biro, M. i Novović, Z. (2009). Povezanost kvaliteta života i depresivnih obeležja kod pacijenata na hemodijaliznom tretmanu. Primenjena psihologija, 2(1), 5–24.

Gogić, D., Jovanović, V. i Novović, Z.(2009). Uloga anksioznosti u relaciji između potrebe za zaokruženošću i paranoidnosti. Primenjena psihologija, 2, 385–400.

Mihic, L., Wells, S., Graham, K., Tremblay, P.F, & Demers, A. (2009). Situational and drinking events in a sample of Canadian university students. Addictive Behavior, 34, 264–269. https://doi.org/10.1016/j.addbeh.2008.10.022

Novović, Z., Biro, M., Nedimović, T. (2009). Procena depresivnosti kao stanja U M. Biro, S. Smederevac, Z. Novović, (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Novović, Z., Biro. M. (2009), Procena simptoma depresivnostiU M. Biro, S. Smederevac, Z. Novović, (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Novović, Z., Janičić, B., (2009). Objektivna procena depresivne kliničke slike. U M. Biro, S. Smederevac, Z. Novović, (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Novović, Z., Mihić, Lj., Tovilović, S. (2009). Procena depresivne ličnosti. U Biro, M., Smederevac, S. i Novović, Z. (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (str. 29–42). Beograd: Društvo psihologa Srbije.

Tovilović, S., Novović, Z., Mihić, Lj., & Jovanović, V. (2009). The role of trait anxiety in induction of state anxiety. Psihologija, 42, 491–504. https://doi.org/10.2298/PSI0904491T

Cvejić–Starčivić, N. i Novović, Z. (2008). Specifičnosti atribuiranja osoba sa paranoidnim poremećajem u odnosu na depresivne pacijente i nekliničku kontrolu. Primenjena psihologija, 1, 37–56.

Jovanović, V. i Novović, Z. (2008). Kratka skala subjektivnog blagostanja–novi instrument za procenu pozitivnog mentalnog zdravlja. Primenjena psihologija, 1(1–2), 77–94.

Mihić, L (2008). Personality vulnerability to depression: A daily diary approach to the stress– diathesis model. Saarbrücken: VDM Verlag Dr. Müller.

Novović, Z., Mihić, Lj., Tovilović, S. & Jovanović,V. (2008). Relations among positive and negative affect, dysphoria, and anxiety. Psihologija, 41, 413–433. https://doi.org/10.2298/PSI0804413N

Novović, Z., Biro, M. (2007). Istraživanje u kliničkoj psihologiji U: M. Mitić i J. Berger (Ur.), Klinička psihologija (str. 326–340). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Novović, Z., Biro, M., Nedimović, T. (2007). Stanje depresivnosti: sindrom ili raspoloženje. Psihologija, 40, 447–461.

Popov, B., Novović, Z. (2007). Negativan fidbek, uverenja i značajnost cilja u predikciji disfunkcionalnih emocija. Psihologija, 40, 277–292.

Biro, M., Novović, Z., Tovilović, S. (2006). Kognitivno funkcionisanje edukativno zapuštene dece predškolskog uzrasta. Psihologija, 39(2), 183–206.

Conn, D. K., Gibson, M., Feldman, S., Hirst, S., Leung, S., MacCourt, P., McGilton, K., Mihic, L., Malach, F. M., & Mokrey, J. (2006). National guidelines for seniors’ mental health: The assessment and treatment of mental health issues in long term care homes (focus on mood and behaviour problems). The Canadian Journal of Geriatrics, 9(2-Supplement), 59–64.

Mihic, L. & Gibson, M. (2006). Treatment of behavioural symptoms. In National guidelines for senior’s mental health: The assessment and treatment of mental health issues in long term care homes (pp. 32–38). Toronto: CCSMH.

Novović, Z. (2006). Veza između depresije i anksioznih stanja–jedan, dva ili tri poremećaj. Beograd: Zadužbina Andrejević.

Novović, Z., Čolović, P., Babić, M. i Mišić–Pavkov, G. (2006). Struktura kliničke i staračke depresivnosti: sličnosti i razlike. Psihologija, 39, 425–437.

Novović, Z. i Janičić, B. (2005). Diskriminativne mogućnosti Hamiltonove skale depresivnosti. Psihologija, 38, 473–489.

Novović, Z., Gavrilov, V., Tovilović, S., Biro, M. (2005). Neke psihometrijske karakteristike Bekove skale beznadežnosti. Psihologija, 38, 77–92.

Novović, Z., Gavrilov, V., Tovilović, S., Biro, M. (2005). Struktura kognitivnih sadržaja anksioznih i depresivnih pacijenata. Psihologija, 38(3), 327–343.

Tovilović, S. (2005). Asertivni trening: efekti tretmana, održivost promena i udeo terapeuta u terapijskom ishodu. Psihologija, 38(1), 35–54.

Novović, Z. (2004). Anksiozni i depresivni poremećaji‒jedan, dva ili tri poremećaja. Psihologija, 37(3), 251–267.

Novović, Z., Selaković–Buršić, S., Mišić–Pavkov, G., & Soldatović–Stajić, B. (2004). Discriminative ability of Hamilton's measures of depression and anxiety: Proposal for reconstruction of Hamilton scales. Psihijatrija danas, 36(2), 227–242.

Novović, Z., Kosanović, B., Biro, M. i Smederevac, S. (2001). Veza između atribucionog stila, anksioznosti i depresije. Psihologija, 1–2, 139–154.

Biro, M., Novović, Z., & Gavrilov, V. (1997). Coping strategies in PTSD. Behavioural and Cognitive Psychotherapy, 25(4), 365–369.

Novović, Z., Ćulibrk, L., & Dubovska, M. (1997). Why have some liked it anyway? Barnum–effect in Lischer Color Test. Psihologija, 30(3), 255–262.

Stokić, S., Novović, Z., & Đonović, A. (1997). How to differentiate between the cognitive style of suicidal and non–suicidal depressive patients. Psihologija, 30(1–2), 111–124.

Novović, Z., & Biro, M. (1996). Illusion of the control as the barrier to the appetitive acquired helplessness. Psihologija, 29(1), 21–34.

Simić, I., Stokić, S., Nišević, S. i sar. (1996). Efekti psihološke pripreme dece za hiruršku intervenciju. Časopis za kliničku psihologiju i socijalnu patologiju, 3(1–2), 165–190.

Novović, Z., Ćulibrk, L., Dubovska, M., & Mišić–Pavkov, G. (1993). Validating Lischer's color test on a sample of depressive patients. Psihologija, 26(1–2), 167–172.