Zamislite da imamo mogućnost da zajedno pratimo prirodan razvoj jedne biljke, npr. maslačka. Kao rezultat očekivanog razvojnog toka, biljka formira brojno sjeme i jednog dana, jak vjetar ga rasprši po vašem gradu ili dalje. Svako od navedenih sjemena ima identični, jasno definisan plan, na osnovu kojeg bi njihov razvoj trebao da se odvija. A vi mogućnost da, posebnim aparatom, prepoznate i dalje pratite njihov razvoj.
Istraživajući, primjećujete da postoji razlika među biljkama. Neki plodovi su već izrasli, dok drugi tek počinju da rastu, treći nisu ni uspjeli da se razviju. Kasnije, stabljike su različite visine i debljine, njihov list nije identičan. Pronašli ste baš u određenom dijelu nekoliko biljaka čiji su listovi i stabljike tako puni života, jarko žute boje, velikog cvijeta. U tom trenutku osjećate radost. Međutim, nailazite i na djelove koji su mali, izblijeđelo žute boje, stabljike su tanke i slabe. A vi se gledajući sve to pitate kako je do toga došlo i zašto postoji razlika u onome što je u osnovi trebalo da bude isto?
Neki od razloga mogu biti kvalitet zamljišta, vlažnost, prisustvo drugih biljaka ili izloženost sunčevoj svjetlosti. Možda su u nekim predjelima ljudi i životinje prolazili češće, pa sjemena nisu ni uspjela da se razviju. Oni lijepi cvjetovi su vjerovatno imali okruženje koje im prija, koje je omogućilo da se njihov urođeni plan ostvari na najbolji mogući način, i obrnuto, da se isto ne ostvari za one cvjetove maslačka koji su izrasli u slabije jedinke.
Na kraju smo od jedne dobili mnogo drugačijih biljaka, i čini se da njihov razvoj nije u potpunosti zavisio od plana koji im je zapisan u osnovi, već od okoline u kojoj su rasli. Okolina kao da je određivala u kojoj mjeri će nešto biti ostvareno. Ali, mi se opet pitamo, kako možemo sve te faktore da uzmemo u obzir i razumijemo? I ne samo to, već da ih razumijemo dovoljno dobro, da bi mogli da tu istu sredinu učinimo boljom i pogodnijom za dobar razvoj svih sjemena maslačka.
Ovu metaforu smo koristili da bi vam približili značaj blizanaca za nauku. Monozigotni ili jednojajčani blizanci imaju identičan genetski materijal, dok je genetski materijal dizigotnih ili dvojajčanih blizanaca identičan 50%. Ipak, njihovi životi nisu, niti su oni. Blizanci predstavljaju tzv. „prirodni eksperiment“ koji nam omogućava da sanzamo u kakvom su odnosu geni i sredina. U nastavku vam predstavljamo nekoliko naučnih saznanja iz oblasti kognicije i sposobnosti, za čije su sticanje veliku ulogu imale blizanačke studije.
Danas nam je poznato da starenje mozga može biti uslovljeno naslednim faktorima. Međutim, bez obzira na istu naslednu predispoziciju za starenje mozga, vježbanje, životna iskustva, kognitivni napori i odsustvo konzumacije duvanskih proizvoda, može značajno usporiti navedeni proces. Kada je riječ o inteligenciji, jasno je da nestimulativna sredina može doprinijeti da se intelektualni potencijal ne ispolji u meri u kojoj bi se ispoljio, da su uslovi drugačiji. Tako, ona djeca koja imaju i natprosječne potencijale, u sredini koja im ne omogućava da se ona ostvari, djelovaće kao prosječna. U ovom kontekstu poznat je i pojam “pseudozaostalosti” koji nam govori da djetetova slabija intelektualna sposobnost nije uslovljena biloškim, već sredinskim faktorima. Takođe, oko 75% individualnih razlika u matematičkim sposobnostima je pod uticajem gena, dok procenat za lingvističke sposobnosti iznosi 50%. Međutim, to ne znači da je genetička predispozicija dovoljna. Neophodno je da sredina bude pogodna i omogući ostvarivanje naslednih potencijala.
Istraživanja su pokazala da talenat za muziku ima tendenciju da se ponavlja u porodicama, što može ukazivati na njegovu naslednost. Istraživači danas se trude da identifikuje gene koji su za to odgovorni. Međutim, rano izlaganje muzici, posmatranje roditelja ili drugih ljudi kako praktikuju sviranje/pjevanje kao svakodnevnu aktivnost, od izuzetnog je značaja za ostvarivanje naslednih potencijala, jer bez navedenog izlaganja i treninga tokom ranog djetinjstva, ovaj gen može vrlo lako da ostane inhibiran.
Naučna saznanja nas uporno podsjećaju na značaj gena, a sredina na svoju moć. Kao sa sjemenom maslačka, tako i sa ljudima, bez obzira na nasledne potencijale, važno je da sredina bude pogodna za ostvarenje tih potencijala. Zajednička kombinacija sredine i gena daje pečat jednostvenosti svake osobe.
Aleksandra Vojvodić
naučnica-volonterka GENIUS projekta
studentkinja Odseka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Crna Gora
Literatura:
Kovas, Y., Harlaar, N., Petrill, S., & Plomin, R. (2005). ‘Generalist genes’ and mathematics in 7-year-old twins. Intelligence, 33(5), 473-489. https://doi.org/10.1016/j.intell.2005.05.002
Centre for healthy brain aging (CHeBA), UNSW Sydney, Older Australian twin study. Posećeno: 15.6.2022. https://cheba.unsw.edu.au/research-projects/older-australian-twins-study
Rowley, P. T. (1988). Identifying genetic factors affecting music ability. Psychomusicology: A Journal of Research in Music Cognition, 7 (2), 195–200. https://doi.org/10.1037/h0094168
Turkheimer, E., Haley, A., Waldron, M., D'Onofrio, B., & Gottesman, I.I. (2003). Socioeconomic Status Modifies Heritability of IQ in Young Children. Psychological Science, 14(6), 623-628. https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1046/j.0956-7976.2003.psci_1475.x