Aktivnosti



Aktivnosti STAR Centra se realizuju kroz održavanje jedinog registra blizanaca u Republici Srbiji i tri istraživačke oblasti koje odražavaju naučne teme obuhvaćene istraživanjima:

STAR Registar blizanaca

STAR Registar blizanaca (engl. Serbian Twin Advanced Registry – STAR) je jedini registar blizanaca u regionu i nalazi se na mapi 61 registara u svetu.
Registar blizanaca obuhvata podatke o jednojajčanim i dvojajčanim blizancima, kao i o članovima njihovih porodica, te podatke o članovima neblizanačkih porodica s dvoje dece čija razlika u godinama nije veća od četiri godine.

Trenutno u STAR Registru blizanaca ima preko 3000 prijavljenih blizanaca svih uzrasta i članova njihovih porodica, kao i 650 siblinga i članova njihovih porodica, što sve ukupno broji preko 3650 članova registra.

Registri blizanaca u svetu (Hur et al., 2019)


Oblast epigenetičkih, blizanačkih i porodičnih studija

Ova oblast istraživanja je usmerena na utvrđivanje epigenetičkih, genetičkih i sredinskih činilaca na važne psihološke karakteristike poput inteligencije, osobina ličnosti i stilova života. Na osnovu sličnosti i razlika između jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca po nekoj karakteristici ili skupu karakteristika, može se utvrditi koliko je ona nasledna i koliko deli zajedničke nasledne osnove osnove sa drugim karakteristikama. Pored toga, epigenetičke studije pružaju odgovor na pitanje kako se regulacija ključnih funkcija gena odvija pod uticajem sredinskih činilaca, odnosno kako izloženost određenom okruženju menja funkcije bioloških mehanizama i time utiče na fizički i psihološki razvoj pojedinca. Na kraju, cilj porodičnih i blizanačkih porodičnih studija jeste da pruže preciznije opise genetičkih i sredinskih efekata na ispoljavanje ponašanja, pri čemu pružaju više informacija o tome koji činioci, genetički ili sredinski, značajno doprinose sličnostima i razlikama između određenih članova porodice (roditelja i dece ili braće i sestara).

Reprezentativne reference:

  1. Smederevac, S., Sadiković, S., Čolović, P., Vučinić, N., Milutinović, A., Riemann, R., Corr, P. J., Prinz, M., & Budimlija, Z. (2022). Quantitative behavioral genetic and molecular genetic foundations of the approach and avoidance strategies. Current Psychology. https://doi.org/10.1007/s12144-022-02724-9
  2. Nikolašević, Ž., Dinić, B. M., Smederevac, S., Sadiković, S., Milovanović, I., Ignjatović, V. B., Prinz, M., Budimlija, Z., & Bosić, D. Z. (2021). Common genetic basis of the five factor model facets and intelligence: A twin study. Personality and Individual Differences, 175, 110682. https://doi.org/10.1016/j.paid.2021.110682
  3. Smederevac, S., Mitrović, D., Sadiković, S., Riemann, R., Bratko, D., Prinz, M. & Budimlija, Z. (2020). Hereditary and environmental factors of the Five-Factor Model traits: A cross cultural study. Personality and Individual Differences, 161, 109995 doi.org/10.1016/j.paid.2020.109995.
  4. Nikolašević, Ž, Smederevac, S., Ignjatović, V. B., Kodžopeljić, J., Milovanović, I., Prinz, M., & Budimlija, Z. (2020). Executive functions and intelligence- are there genetic difference? Intelligence, 82, 101480. https://doi.org/10.1016/j.intell.2020.101480
  5. Dinić, B. M., Smederevac, S., Sadiković, S., Oljača, M., Vučinić, N., Prinz, M., & Budimlija, Z. (2020). Twin study of laboratory‐induced aggression. Aggressive Behavior, 46, 489–497. https://doi.org/10.1002/ab.21916

Oblast psihologije individualnih razlika

Ova oblast istraživanja je usmerena na nekoliko podoblasti:

  • Leksička istraživanja osobina ličnosti na osnovu kojih je nastao prvi test ličnosti zasnovan na leksičkim istraživanjima u srpskom jeziku – Velikih pet plus dva, te verzija za adolescente i decu osnovnoškolskog uzrasta
  • Ispitivanje antagonističkih crta ličnosti (npr. crta Mračne trijade/tetrade) i njihovih ishoda koji su u vezi s različitim oblicima agresije i nasilja, kao i sa mentalnim zdravljem, spremnosti na vakcinaciju i sl.
  • Ispitivanje kognitivnih sposobnosti (inteligencija i egzekutivnih funkcija), njihove strukture i efekata na školsko postignuće i mentalno zdravlјe
  • Ispitivanje interakcije situacionih i dispozicionih prediktora ponašanja, sa naglaskom na ispitivanjima ponašanja u specifičnim situacijama
  • Ispitivanje efekata vaspitnih postupaka roditelјa i emocionalnih procesa koji se javlјaju u interakciji članova porodice na disfunkcionalne obrasce ponašanja i kvalitet života svih članova porodice
Reprezentativne reference:

  1. De Raad, B., Smederevac, S., Čolović, P. & Mitrović, D. (2018). Personality traits in the Serbian language: Structure and procedural effects. Journal of Research in Personality, 73, 93-110. https://doi.org/10.1016/j.jrp.2017.11.008
  2. Dinić, B. M., Wertag, A., Sokolovska, V., & Tomašević, A. (2021). The good, the bad, and the ugly: Revisiting the Dark Core. Current Psychology. Online First. https://doi.org/10.1007/s12144-021-01829-x
  3. Тhorell, L. B., Lazarević, N., Milovanović, I., & Bugarski Ignjatović, V. (2020). Psychometric properties of the Teenage Executive Functioning Inventory (TEXI): A freely available questionnaire for assessing deficits in working memory and inhibition among adolescents. Child Neuropsychology, 1-8. https://doi.org/10.1080/09297049.2020.1726885
  4. Lee, D. I., Gardiner, G., Baranski, E., Members of the International Situations Project… Smederevac, S., Čolović, P., Mitrović, D., Oljača, M.… & Funder, D. C. (2020). Situational experience around the world: A replication and extension in 62 countries. Journal of Personality, 88, 1091–1110. https://doi.org/10.1111/jopy.12558
  5. Milovanović, I., Dinić, B. M., Jovanov, M., Sadiković, S., & Kodžopeljić, J. (2019). Effects of personality traits and negative life events on fathers’ violence against children. Primenjena Psihologija, 12(4), 453–468. https://doi.org/10.19090/pp.2019.4.453-468

Oblast psihologije mentalnih poremećaja

Ova oblast istraživanja je usmerena na ispitivanje generalne podložnosti emocionalnim poremećajima (npr. anksioznosti) i uloge kognitivnih činilaca (npr. pristrasnosti u pažnji) i strategija izbegavanja neprijatnih misli i osećanja u objašnjenju ovih poremećaja. Pored toga, ova oblast je usmerena na proveru programa za prevenciju emocionalnih poremećaja i ranu intervenciju na osnovu dosadašnjih saznanja u ovoj oblasti, kao i na kreiranje testova za procenu različitih poremećaja ili predispozicija za poremećaje (npr. Beckov inventar depresije-II). Posebnu liniju istraživanja u ovoj oblasti su činili radovi u kojima su ispitivani činoci prilagođenosti na COVID-19 pandemiju.

Reprezentativne reference:

  1. Volarov, M., Allan, N. P., & Mihić, Lj. (2020). Factor mixture modeling of anxiety sensitivity: Support for the three-class solution in a Serbian sample. Psychological Assessment, 32, 915–927. https://doi.org/10.1037/pas0000940
  2. Mihić, Lj., Novović, Z., Lazić, M., Dozois, D.J.A., & Belopavlović, R. (2019). The dimensions of ruminative thinking: One for all or all for one. Assessment, 26, 684-694. https://doi.org/10.1177/1073191117694747
  3. Marić, N. P., Lazarević, LJ. B., Priebe, S., Mihić, LJ., Pejović-Milovančević, M., Terzić-Šupić, Z., Tošković, O., Vuković, O., Todorović, J., & Knežević, G. (2022). Covid-19-related stressors, mental disorders, depressive and anxiety symptoms: A cross-sectional, nationally-representative, face-to-face survey in Serbia. Epidemiology and Psychiatric Sciences, 31:e36. https://doi.org/10.1017/S2045796022000117
  4. Sadiković, S., Branovački, B., Oljača, M., Mitrović, D., Pajić, D., & Smederevac, S. (2020). Daily monitoring of emotional responses to the coronavirus pandemic in Serbia: A citizen science approach. Frontiers in Psychology, 11. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.02133
  5. Sokić, J., Popov, S., Dinić, B. M., & Rastović, J. (2021). Effects of physical activity and training routine on mental health during the COVID-19 pandemic and curfew. Frontiers in Psychology. https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fpsyg.2021.624035/abstract